REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Stanje hrvatskih manjina u inozemstvu

Stanje hrvatskih manjina u inozemstvu


Pod utjecajem različitih povijesnih - političkih i ekonomskih razloga Hrvati su se kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora od 15. stoljeća nadalje u europske države u kojima danas većinom imaju priznati status nacionalne manjine. 

Hrvatske nacionalne manjine nalaze se u slijedećim europskim državama te prema zadnjim popisima i procjenama brojčano stanje pripadnika hrvatske nacionalne manjine je približno slijedeće:


 
- Austrija oko 50 000
- Bugarska oko 1 500 
- Crna Gora od 7 000 do 10 000
- Češka oko 1600
- Italija oko 3 000
- Kosovo oko 350
- Mađarska oko 50 000
- Makedonija oko 4 000
- Rumunjska oko 6 000
- Slovačka oko 4 000
- Slovenija od 35 000 do 55 000
- Srbija oko 60 000

 
U Europi je u posljednje vrijeme ostvarena značajna pravna zaštita manjina i etničkih zajednica s gledišta primjene učinkovitih instrumenata zaštite, koji neće prelaziti granice tolerancije većinskog naroda, ali isto tako neće razočarati ni opravdane potrebe manjina za zaštitom i kulturnom autonomijom.
 
Budući da ni u međunarodnom pravu ni u ustavima pojedinih država ne postoji općepriznata definicija pojma „nacionalne manjine“, javlja se prvenstveno u novijim međunarodnim dokumentima dosta široko shvaćanje tog pojma, koje izbjegava isključivo etničko značenje. S obzirom na problem korištenja manjinskih prava, sve više je uvriježeno shvaćanje da su pripadnici nacionalnih manjina samo one osobe koje su istodobno i državljani dotične države.
 
Položaj hrvatskih nacionalnih manjina različito je uređen u pojedinim državama. Osim ustavnih jamstava, ukoliko ona postoje, međunarodnih ili bilateralnih obveza, taj položaj uređuje zakonodavstvo svake pojedine države. Širina i razina tih prava veoma su različite, jer još uvijek ne postoje čvrsti, obvezujući međunarodnopravni dokumenti. Općenito vrijedi da je razina manjinske zaštite izraz demokratičnosti neke države, a tolerancija prema manjinama pokazatelj je demokratske usmjerenosti njezinih državljana. Zaštita, međutim, ovisi i o objektivnim povijesnim i političkim značajkama koje su dovele do toga da neka manjina uopće postoji u nekoj državi, a te su okolnosti različite za Hrvate izvan granica Republike Hrvatske.
 
S nekima od navedenih europskih država, Republika Hrvatska potpisala je bilateralne sporazume o zaštiti prava nacionalnih manjina, koji dodatno obvezuju države potpisnice i pravna su osnova ustroja međuvladinih mješovitih odbora s intencijom praćenja provedbe sklopljenih sporazuma i predlaganja adekvatnih preporuka vladama država potpisnica.
Uz potporu u materijalnim sredstvima, Vlada RH hrvatskim manjinama u inozemstvu osigurava i moralno-psihološku potporu, što između ostalog znači i obvezu susreta s njihovim predstavnicima prilikom posjete državnih izaslanstava Republike Hrvatske državama u kojima žive naši sunarodnjaci. Takva potpora vrlo je važna, jer time Republika Hrvatska državi u kojoj Hrvati žive kao manjina, daje do znanja da skrbi i nadzire nad zaštitom identiteta i manjinskih prava.
 
Interes Republike Hrvatske u odnosu na hrvatske nacionalne manjine u europskim državama mogao bi se svesti na sljedeće:

 
• štiti hrvatske nacionalne manjine u srednjoeuropskim državama od svih oblika organizirane asimilacije;
• traži od domicilne države provedbu međunarodnopravnih obveza glede manjinskih prava;
• zahtijeva od domicilne države da našim sunarodnjacima kroz odgojno-obrazovni sustav omogući razvoj dvojezičnosti i korištenje jezika nacionalne manjine u javnoj uporabi; 
• potiče što širu prekograničnu suradnju s matičnim narodom i Republikom Hrvatskom;
• razvija manjinske medije i djelovanje manjinskih institucija.

Dakle važno je naglasiti da su nacionalne manjine zaštićene međunarodno-pravnim dokumentima, koji obvezuju državu većinskog naroda na stvaranje potrebnih uvjeta koji će manjinu zaštiti od asimilacijskih procesa (integracija – da; asimilacija – ne). U tom kontekstu treba shvaćati politički termin koji često izaziva kontroverze - pozitivna diskriminacija.


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati