REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

Stanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u inozemstvu


Prema posljednjem popisu stanovništva koji je proveden u travnju 2001. g., u Republici Hrvatskoj živi 4. 437. 460 stanovnika.

 

Temeljem prosudbi hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda u svijetu, hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva zemalja u kojima žive iseljeni Hrvati i njihovi potomci, te temeljem samih procjena hrvatskih zajednica u pojedinim zemljama, smatra se da danas u svijetu živi oko 3.000.000 iseljenih Hrvata i njihovih potomaka.

 

Prema pojedinim zemljama procijenjeno brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka je slijedeće:

 

- Argentina oko 250 000 

- Australija oko 250 000

- Austrija oko 90 000

- Belgija oko 6 000

- Brazil oko 20 000

- Bolivija oko 5 000

- Čile oko 200 000

- Danska oko 1 000

- Ekvador oko 4 000

- Francuska oko 40 000

- Italija oko 60 000

- Južnoafrička Republika oko 8 000

- Kanada oko 250 000

- Luksemburg oko 2 000

- Nizozemska oko 10 000

- Norveška oko 2 000

- Novi Zeland oko 40 000

- Njemačka oko 350 000

- Paragvaj oko 5 000

- Peru oko 6 000

- Sjedinjene Američke Države oko 1 200 000

- Švedska oko 35 000

- Švicarska oko 80 000

- Urugvaj oko 5 000

- Velika Britanija oko 5 000

- Venezuela oko 5 000


Republika Hrvatska je tradicionalno iseljenička zemlja. Nekoliko je perioda tijekom kojih su se Hrvati iseljavali iz svoje domovine:

   - od 1880. godine do I. svjetskog rata: SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland

   - od 1918. godine do II. svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija

krajem i neposredno poslije II. svjetskog rata: Argentina i druge zemlje Latinske Amerike, Sjeverna Amerika

   - nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada

   - nakon 1990. godine: Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland


Hrvati su se iseljavali kako iz ekonomskih, tako i iz političkih razloga, no može se reći da su ponekad i jedan i drugi razlog bili povezani.Starija populacija Hrvata, uglavnom ekonomska emigracija, u prekooceanskim zemljama još uvijek je zainteresirana za događanja u domovini, dok je njezin mlađi naraštaj dobrim dijelom asimiliran, pa ih najviše zanimaju njihovi korijeni.

 

Specifična skupina hrvatskih iseljenika je ekonomska emigracija šezdesetih godina prošlog stoljeća koja se najvećim dijelom naselila u zemlje Zapadne Europe. Jedan dio se integrirao u društvo zemlje primateljice (osobito mlađi), dok je drugi dio još uvijek u toj zemlji kao gost i ima želju za povratkom u Hrvatsku.

Najveći broj političkih iseljenika predstavljaju preživjeli s Bleiburga koji su nakon II. svjetskog rata uselili u Južnu i Sjevernu Ameriku.

Iseljavanje nakon 1990. godine karakterizira izbjeglički val iz područja zahvaćenih ratom i velikosrpskom agresijom. Najveći broj odselio je u zemlje Zapadne Europe i prekooceanske zemlje (SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland). Dio njih ipak se vratio u Hrvatsku.

 

Karakteristično za sve naraštaje našeg iseljeništva, bilo ono u prekooceanskim zemljama, bilo ono u neposrednoj blizini domovine, jest njihova zainteresiranost za suradnju s matičnom zemljom. Osnova našega zajedničkog djelovanja treba biti temeljena na činjenici – kako sačuvati hrvatski identitet iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog odlaska, stupanj naobrazbe i generaciju iseljenika.



Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati