REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci


Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.

Na temelju procjena pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći:

Argentina: oko 250 000

Australija: oko 250.000

Austrija: oko 90.000

Belgija: oko 6 000

Brazil: oko 20 000

Bolivija: oko 5 000

Čile: oko 200 000

Danska: približno 1 000

Ekvador: oko 4000

Francuska: oko 40 000

Italija: oko 60.000

Južna Afrika: oko 8000

Kanada: oko 250 000

Luksemburg: oko 2000

Nizozemska: oko 10 000

Norveška: oko 2 000

Novi Zeland: oko 40 000

Njemačka: oko 350 000

Paragvaj: oko 5 000

Peru: oko 6 000

Sjedinjene Države: oko 1 200 000

Švedska: oko 35 000

Švicarska: oko 80 000

Urugvaj: oko 5 000

Velika Britanija: oko 5 000

Venezuela: oko 5 000

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja. Potrebno je izdvojiti nekoliko razdoblja koja označavaju imigraciju Hrvata.

- Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Sjedinjene Države, Latinska Amerika, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland

- Od 1918. do Drugog svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija

- Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata: Argentina i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi

- Nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada

- Nakon 1990-ih: Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

 

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga. Starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno "ekonomska imigracija" u inozemstvu još uvijek pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata" koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe. Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), dok se drugi dio još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.

Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim zemljama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, da žele surađivati ​​sa svojom domovinom. Naš glavni cilj temelji se na tome kako očuvati identitet hrvatskih doseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika.


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati