REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj

    Chorus Croaticus - muška klapa iz Berna koja njeguje i promiče hrvatsku glazbenu baštinu nastojeći ju približiti Švicarcima

  • Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj

    Poznata čokolada Milka dobila je ime u čast Milke Trnine,najveće hrvatske operne umjetnice i jedne od najvećih u cijeloj povijesti opere.

  • Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj

    Vladimir Prelog –dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije.

Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj


Brojčano stanje Hrvata u Švicarskoj i njihovo doseljavanje
 
Hrvati se u Švicarsku u znatnijem broju počinju doseljavati sredinom 60-tih godina XX st., a većina ih je došla na rad u ovu zemlju krajem 70-tih i početkom 80-tih godina.
 
Krajem 60-tih godina u Švicarskoj se zapošljava veći broj Hrvata, pretežito tehnička inteligencija i liječnici, koji su tada bili traženi, napose u industrijski razvijenim kantonima Zürich, Basel i Argau.
 
Posljednjih petnaestak godina pretežito dolaze Hrvati niže naobrazbe, skupno ili pojedinačno, a ponajviše iz BiH, naročito iz Bosanske Posavine i Hercegovine, uglavnom naseljavajući veća industrijska naselja i gradove diljem Švicarske.
 

Sukladno posljednjim službenim podacima švicarskog Saveznog ureda za statistiku u Švicarskoj Konfederaciji živi 31 678 hrvatskih državljana, no s obzirom da se navedena brojka odnosi na osobe isključivo hrvatskog državljanstva, a na osnovi procjene Hrvatske katoličke misije, smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima između 65.000 i 75.000. Hrvati se masovnije u Švicarsku doseljavaju u nekoliko valova od kojih izdvajamo doseljavanje šezdesetih i djelomično sedamdesetih godina (ekonomski razlozi) i za vrijeme i nakon Domovinskog rata tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, pretežno iz  Posavine.

Službeno broj Hrvata u Švicarskoj konfederaciji opada (2013. godine zabilježen je pad od 1037 osoba) što je većinom posljedica njihove naturalizacije, odnosno stjecanja švicarskog državljanstva čime automatski izlaze iz statistike. To je rezultat toga što je posljednjih godina useljavanje Hrvata bilo iznimno ograničeno zbog restriktivne useljeničke politike prema kojoj su se državljani zemalja izvan EU mogli zapošljavati u Švicarskoj samo iznimno, dok su već useljeni Hrvati zbog duljine boravka mahom stjecali pravo i na švicarsko državljanstvo. Tako je 2011. godine 1273 Hrvata bilo primljeno u švicarsko državljanstvo, 2012. 1201, a 2013. njih 1126.

Iako Hrvata ima u svim švicarskim kantonima, kao mjesta najbrojnije koncentracije Hrvata izdvajaju se Zurich, Aargau, St. Gallen, Bern, Ticino (Tessin), Luzern, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Wallis.



 
Status Hrvata u Švicarskoj
 
Integracija stranaca u društvo jedno je od prioriteta Vlade Švicarske Konfederacije. Hrvati u Švicarskoj uživaju jednaka prava poput ostalih stranaca koji borave i rade u Švicarskoj. U 2008. godini 2042 Hrvata dobilo je švicarsko državljanstvo, a 1719 Hrvata vratilo se u Hrvatsku. Novi Zakon o strancima izglasan je 2005. g., potvrđen referendumom 2006. g., a stupio na snagu od 1. siječnja 2008. g. Glavne promjene koje donosi Zakon su:
1. Ukida se dosadašnja praksa izdavanja 3 kruga vize (A,B,C) prema kojoj su stranci, ukoliko nije bilo nikakvih prijava, nakon 5 godina automatski dobivali C vizu. Time građani zemalja EU, prema bilateralnim ugovorima između ŠK i EZ, uživaju sva prava slobode kretanja ljudi. Građanima iz ostalih zemalja ukida se automatski C viza nakon 5 godina.
 
2. Kao uvjet za dobivanje vize uvodi se i ekonomska klauzula. Time vlast, ukoliko procjeni da je imovinska situacija stranaca ispod „zadovoljavajuće razine“ (zakon ne navodi točan iznos vrijednosti imovine) ima pravo odbiti izdavanje vize. Ovu odluku donosi kantonalna vlast.
 
3. Pomiče se dobna granica za djecu koja su, sukladno roditelju, do sada automatski dobivali vizu, s 18 na 12 godina.


 
Hrvatske udruge i katoličke misije
 

Hrvati se u Švicarskoj uglavnom okupljaju u kulturnim i sportskim udruženjima, kojih ima više od 50, a međusobno nisu povezani krovnom organizacijom.

Hrvati u Švicarskoj su u doba uspostave Republike Hrvatske i Domovinskog rata iskazivali veliko oduševljenje te su kroz brojne udruge i samostalno svekoliko pomagali RH, osobito slanjem humanitarne pomoći.

U Švicarskoj Konfederaciji djeluju brojna kulturno-umjetnička društva, športska društva i druge udruge Hrvata koji žive na području Švicarske Konfederacije njih oko 50.

Posebno treba još istaknuti Hrvatsku socijalnu službu na hrvatskom jeziku koja je ustrojena od strane Katoličke crkve Kantona Aargau s ciljem pomoći Hrvatima u Švicarskoj glede informiranja o švicarskim propisima i ostvarivanja njihovih ekonomskih, socijalnih i obiteljskih prava u Švicarskoj Konfederaciji. Voditeljica je gospođa Valentina Matolić.




Kulturne i vjerske organizacije/ ustanove/ zajednice


U Švicarskoj djeluje 13 hrvatskih katoličkih misija s koordinatorom fra Mićom Pinjuhom.

Počeci vjerskog dužobrižništva nad Hrvatima u Švicarskoj datiraju još iz 1951. godine, kada je politički prognanik fra Lucijan Kordić povremeno misionario među Hrvatima u Švicarskoj, a 1961. imenovan je i službeno iz Rima misionarom za hrvatske vjernike. Prva Hrvatska katolička misija (HKM) osnovana je 1967. u Zürichu, a sjedišta HKM su u Aarauu, Baaru, Baselu, Bernu, Frauenfeldu, Lausanne, Luzernu, Solothurnu, St. Gallenu, Ticinu i Trimmisu, Njihovim aktivnostima i zemljopisnim rasporedom, skrbeći za vjerske potrebe hrvatskih iseljenika, ali i za očuvanje opstojnosti njihova hrvatskog identiteta i kulture, pokriven je teritorij cijele Švicarske. Pri misijama djeluju i  Hrvatske zajednice žena, koje su uglavnom bave humanitarnim radom. Misije se oduvijek bave i karitativnom djelatnošću, napose pružajući pomoć Hrvatima koji stižu u Švicarsku, ali i siromašnima i socijalno ugroženima u RH i BiH. Pamti se i osobit angažman HKM u ŠK i njihovih članova vjernika koji su nesebično pomagali Hrvatsku i njezine građane tijekom najvećih iskušenja obrane u Domovinskom ratu. Mnoge misije imaju i svoje knjižnice, a javno komuniciraju i putem glasila „Movis“, koji izlazi četiri puta godišnje i šalje se na ko15.000 adresa.

Do uspostave RH okupljanje u misijama imalo je posebnu važnost, pridonoseći očuvanju samobitnosti Hrvata i njihova identiteta kroz vjerske, društvene i kulturne manifestacije. Usporedno s promjenom povijesnih i političkih uvjeta postupno se promijenilo i značenje HKM u ŠK, pa i odnos pojedinih segmenata hrvatskog iseljeništva. Oko misija se i dalje okuplja tradicionalnije orijentirani dio iseljeništva, dok više integrirani ili već asimilirani Hrvati nerijetko drže ovaj način okupljanja prevladanim, kritizirajući okupljanja Hrvata s Hrvatima kao svojevrsno zatvaranje u geto. Utemeljenje „Hrvatske kuće“ u gradu Oltenu, koji je prometno-zemljopisno povoljno smješten između Züricha i Berna, gdje je i najveća koncentracija Hrvata u ŠK, kao i već pokrenute javno-promotivne aktivnosti mogu unaprijediti komuniciranje među Hrvatima, kao i hrvatsko-švicarske kontakte i odnose.

Veleposlanstvo RH u ŠK održava kontinuirane i uzajamno djelotvorne kontakte s HKM u ŠK, posebice sa sadašnjim voditeljem misija fra Šimunom Šitom Ćorićem, čije je sjedište


Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Hrvatska dopunska nastava u Švicarskoj odvija se u 86 škola, a pohađa je oko 1.500 učenika, dok nastavu održavaju hrvatski učitelji (ukupno 19) izaslani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.  Rad učitelja koordinira gđa. Andrea Radman Komljenović, također izaslana iz RH. Interes učenika i roditelja za pohađanjem nastave je u konstantnom padu. Na hrvatskom se jeziku naravno odvijaju i satovi vjeronauka u Hrvatskim katoličkim misijama. U ŠK djeluju katedre za slavistiku sveučilišta u Baselu, Bernu, Freiburgu i Zürichu, koje su izvan nadležnosti MZOS RH. Što se pak obrazovne strukture tiče, nakon što se u prvoj generaciji u pravilu radi o doseljavanju nisko- kvalificirane radne snage, među Hrvatima druge generacije nalazimo veći broj više i visoko obrazovanih Hrvata. Također, među novopridošlim Hrvatima proteklih godina

 
Izdavaštvo i mediji
 

U ŠK najistaknutija su dva Internet portala namijenjena informiranju hrvatskih iseljenika:

Croatia.ch (www.croatia.ch) – čiji je urednik g. Zvonimir Mitar

Hrvati.ch (www.hrvati.ch) – čiji je urednik Ivan Ivić

Moja-domovina.net ( www.moja-domovina.net )

Od tiskovina najčitaniji je časopis Movis koji izdaje Hrvatska katolička misija, a koji se može pronaći i na internetu (www.movis.ch).

Na konzularnom području GK Zürich treba još izdvojiti i dvojezični časopis Libra kao glasilo Hrvatskog kulturnog kluba (http://croatia.ch/drustva/hkk/libra_casopis.php) i Društvene obavijesti  - glasilo Hrvatske kulturne zajednice (www.hkz-kkv.ch). 


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati