REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatska manjina u Rumunjskoj

    Hrvati iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća

  • Hrvatska manjina u Rumunjskoj

    KUD \"Karaševska zora\" je osnovano 1950g.

  • Hrvatska manjina u Rumunjskoj

    Karaševski Hrvati

  • Hrvatska manjina u Rumunjskoj

Hrvatska manjina u Rumunjskoj


Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počevši od XIV. stoljeća. Dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci. Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane, te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela s druge strane. Najviše pripadnika hrvatske etničke manjine u Rumunjskoj živi u seoskim zajednicama kao ratari i stočari. Materinji jezik (karaševsko narječje) prisutan je na ulici i funkcionira kao jezik svakodnevne komunikacije.

U Rumunjskoj živi oko 6.000 pripadnika hrvatske nacionalne manjine (neslužbeni podaci sa zadnjeg popisa stanovništva 2012. godine - do tada je postojala procjena da je u Rumunjskoj živjelo oko 7.500 pripadnika hrvatske manjine). Ovaj podatak iskazuje značajan pad nataliteta hrvatske populacije u odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2002. godine.

 

Status

U pravnom sustavu Rumunjske Hrvati su priznati kao posebna nacionalna manjina. Temeljem Ustava Rumunjske iz 1991. godine pripadnici hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji imaju pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta (članak 6.), pravo na učenje hrvatskog jezika i pravo na školovanje na hrvatskom jeziku (članak 32.), pravo hrvatskih organizacija na zastupnika u Rumunjskom Parlamentu (članak 59.) te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu i podizanju službenih dokumenata na hrvatskom jeziku (članak 127.). Rumunjska Vlada izdvaja novac iz Proračuna za potrebe nacionalnih manjina, pa tako i za hrvatsku manjinu u Rumunjskoj


Udruge, izdavaštvo i mediji

Rumunjski Hrvati organizirani su u dvije udruge: Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, koje je osnovano 1991. godine, sa sjedištem u Karaševu i Demokratski savez rumunjskih Hrvata, osnovan 1998. godine, sa sjedištem u Lupaku.

U Karaševu vrlo uspješno djeluje Kulturno-umjetničko društvo „Karaševska zora“, a u Klokotiću Folklorna skupina „Klokotić“, dok su od sportska društva aktivna nogometna društva (NK Starigrad Karaševo 1299., NK Lupak, NK Croatia Klokotić, NK A.S. Partizan Nermeđ).

Trebaju se spomenuti i tri značajne hrvatske župe: Karaševo (vlč. Đuređ Katić), Lupak (vlč. Marijan Tinkul) te Klokotić (vlč. Petar Dobra).

Od kraja 1994. godine izlaze novine„Hrvatska grančica“, dvojezični mjesečni glasnik udruge Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj.

Na radio postaji Rešica već niz godina postoji hrvatska radio emisija, čiji domet pokriva cijelu županiju, koja se emitira jednom tjedno. Od 23. studenoga 2012. godine, na istoj radio postaji pokrenuta je i nova radio emisija na hrvatskom jeziku „Jedinstvo raznolikosti“. Na nacionalnoj televiziji TVR postoji emisija za manjine koja se emitira jedanput tjedno (petak).


Obrazovanje

Hrvatski jezik je Protokolom Vlade Rumunjske svrstan u manjinske jezike u Rumunjskoj izčega proizlazi mogućnost školovanja na materinskom jeziku.

U Rumunjskoj postoji 7 hrvatskih vrtića, 5 osnovnih škola od 1.-4. razreda te 3 od 1.-8. razreda i 1-na gimnazija, koje polazi 600-tinjak učenika. Prva hrvatska škola u Karaševu spominje se već 1760. godine. Od početka 60-ih godina XX. stoljeća, kada je rumunjski uveden kao nastavni jezik u dotadašnju hrvatskuškolu, hrvatski jezik se uči 3-4 sata tjedno kao i ostali predmeti. Od 1990. godine rumunjsko zakonodavstvo dopušta i hrvatskoj djeci izbor jezika na kojemće slušati nastavu, te se od tada otvaraju i paralelni razredi na rumunjskom i hrvatskom jeziku. Sukladno zakonu, u svim manjinskim školama, pa tako i u hrvatskim, povijest i zemljopis Rumunjske izvode se na rumunjskom jeziku, a obavezan je i rumunjski jezik s književnošću.

Treba napomenuti da su sve škole bile u vrlo lošem stanju te su unazad nekoliko godina revitalizirane uz pomoć sredstava iz Državnog proračuna RH namijenjenih hrvatskoj manjini u Rumunjskoj.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH potpomaže nastavu hrvatskog jezika dostavom udžbenika i nastavnih pomagala.

U travnju 2012. godine u mjestu Botosani, gradu na sjeveroistoku Rumunjske, održana je 10 Olimpijada hrvatskog jezika za pripadnike hrvatske manjine ali i ostalih građana Rumunjske.

Na Sveučilištu u Bukureštu 1994. godine osnovana je Katedra za hrvatski jezik, koja je 2008. godine postala Lektorat za hrvatski jezik i književnost.

Katedra za slavenske jezike Fakulteta za jezike, povijest i teologiju Sveučilišta u Temišvaru objedinjuje hrvatski i srpski jezik kao jedan jezik, odnosno postoji samo Lektorat za hrvatski i srpski jezik. U Zagrebu je 26.studenog 2014. potpisan Program suradnje između Minstarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, mladeži i sporta Rumunjske u području obrazovanja za razdoblje od 2014.-2017.godine.



Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati