REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Kulturno-umjetničko društvo Tanac Foto: László Körtvélyesi

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Škrinja pomurskih Hrvata Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Dječji običaji, igre- Dan hrvata u Keresturu Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Zrinski kadeti iz Kerestura Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Tamburašice iz Kemlje Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Sestričenje- djevojčice iz Serdahela Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Mladi plesači iz Koljnofa Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Detalj s narodne nošnje šokačkih Hrvata Foto: Branka Pavić Blažetin

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    U Šopronu otvorena izložba Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture. Organizatori izložbe: Hrvatska samouprava Šopron, Čakavska katedra Šopron i Matica hrvatska Šopron.

  • Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

    Dan Hrvata u Mađarskoj obilježava se od 2000.godine

Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj


Prema različitim statističkim pokazateljima i procjenama, danas  u Mađarskoj živi oko 50.000 Hrvata, i to: u Baranji i Podravini (Pečuh, Mohač, Šikloš), Bačkoj (Baja, Aljmaš, Kalača), duž mađarsko-austrijske granice Šopron, Jur, Sambotel, Kiseg) te u okolici Kaniže i Budimpešte. Bunjevci, Šokci, Raci, Dalmatini, gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati i bošnjački Hrvati su tijekom dugih stoljeća obogatili ne samo svoju, već i mađarsku kulturu.

 

Prema posljednjem popisu stanovništva u Mađarskoj, provedenom 2011.godine, 26.774 osobe su se izjasnileHrvatima. Iz navedenog podatka vidljiv je blagi porast broja pripadnika hrvatske zajednice u odnosu na 2001.godinu (4,1%).

 

 


Status

 

Hrvati u Mađarskoj bili su zaštićeni temeljem prethodnog Ustava RM (iz 1990.), čiji je članak 68. regulirao prava povijesnih manjina koje su konstitutivni čimbenik RM i Zakonom o pravima nacionalnih i etničkih manjina br. LXXVII iz 1993. godine.
Novim Ustavom, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine, manjinska prava su praktički na istoj razini kao do sada, no u njemu se nacionalne manjine više ne spominju odvojeno u preambuli. Također, krajem 2011. godine u mađarskom Parlamentu usvojen je Zakon o narodnostima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine.

Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u RH i hrvatske manjine u RM, potpisan je 5. travnja 1995. u Osijeku. Zbog provedbe odredbi navedenog Sporazuma uspostavljen je Mješoviti hrvatsko-mađarski odbor za manjine (MOM) na razini vlada koji se sastaje jednom godišnje. Posljednje, XII. zasjedanje održano je 28. studenoga 2012. godine u Budimpešti.

Hrvatska državna samouprava (HDS) je legitimno političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj. Posljednji izbori za lokalne i manjinske samouprave održani su 3. listopada 2010. god. te temeljem izbornih rezultata utemeljeno je 127 lokalnih hrvatskih manjinskih samouprava i 7 teritorijalnih. Pitanje ostvarivanja prava na parlamentarno zastupstvo manjina regulirano je tzv. Zakonom o izboru parlamentarnih zastupnika, koji je izglasan krajem 2011. godine. Prema tom Zakonu manjine imaju pravo na tzv. povlašteni zastupnički mandat, za koji je potrebno ostvariti ¼ glasova potrebnih u redovnom postupku za ostvarivanje redovnog mandata, ukoliko neka narodnosna lista ne udovolji navedenim zakonskim uvjetima, tada će se kandidatu koji je ostvario najviše glasova na narodnosnoj listi omogućiti tzv. status savjetodavnog predstavnika bez prava glasa.Pripadnici narodnosti prilikom izbora moraju odlučiti hoće li  glasovati za stranačku ili narodnosnu listu, odnosno ne mogu glasovati za stranačku ako glasuju za narodnosnu

Službena uporaba hrvatskog jezika na području lokalnih i općinskih samouprava zajamčena je Ustavom i Zakonom.

 

 

Udruge, izdavaštvo i mediji

 

Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj, koji je krovna kulturna udruga s mrežom regionalnih društava, zajednički izdaju tjednik "Hrvatski glasnik“ , dok HDS izdaje još i "Hrvatski kalendar" te tromjesečnik "Bilten" (njihovo službeno glasilo). HDS i SHM osnovali su 1999. godine„Croaticu“ (www.croatica.hu) , neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost, sa sjedištem u Budimpešti. Tim činom Hrvati su postali prva manjina u Mađarskoj koja ima svoju izdavačku kuću. Temelj izdavačkog programa „Croatice“ je tiskanje udžbenika,časopisa, književnih djela hrvatskih književnika, zbornika radova, monografija, a od 2000. izlazi i serija „Hrvatski književnici u Mađarskoj“. „Croatica“ je godine 2005. utemeljila internetski Radio Croaticu.

U Pečuhu djeluju Hrvatska redakcija Mađarskog radija te Hrvatska redakcija Mađarske televizije, koje pripremaju emisije na hrvatskom jeziku. Internet radio Croatica emitira program na hrvatskom jeziku svakog utorka i četvrtka od 10.00 do 11.00 sati.

U Pečuhu djeluju značajne institucije Hrvata u Mađarskoj: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski klub "August Šenoa" (www.senoa.hu) i Hrvatsko kazalište (jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan RH).
Ostale značajne ustanove i udruge Hrvata su: Bunjevačka katolička čitaonica u Baji, Bazični muzej u Mohaču, Društvo hrvatskih novinara, Mađarsko-hrvatsko društvo, Hrvatski književni krug, Društvo hrvatske katoličke mladeži, bazične knjižnice, hrvatski klubovi (Baja, Mohač, Pečuh, Budimpešta, Koljnof...), kulturno-umjetnička društva, pjevački zborovi i tamburaški sastavi. U mjestu Prisika djeluje Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj.

U organizaciji Hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj „Dan Hrvata u Mađarskoj“ prvi put je obilježen 2000. u Sambotelu i od tada se tradicionalno održava svake godine u drugoj regiji.

U Vlašićima na otoku Pagu, 2005. godine otvoren je Kulturno-prosvjetni centar, koji je Vlada RH, kao vlasnik nekretnine, ustupila na korištenje Hrvatskoj državnoj samoupravi na 20 godina. Centar je od iznimnog značaja i važnosti za hrvatsku nacionalnu manjinu u mađarskoj i drugim europskim zemljama, u smislu sustavnog i stručnog rada na obrazovanju mladeži na području usavršavanja i učenja hrvatskog jezika i hrvatske kulturne baštine.

 


Obrazovanje

 

U Mađarskoj djeluju 3 hrvatska vrtića (Budimpešta, Pečuh i Santovo) i 30-tak hrvatskih grupa u mađarskim vrtićima u 7 županija; 3 hrvatske osnovne škole (Budimpešta, Pečuh i Santovo), 4 dvojezične osnovne škole (Martinci, Petrovo Selo, Bizonja i Koljnof); 2 hrvatske gimnazije (Budimpešta i Pečuh), a u 40-tak škola hrvatski se jezik predaje kao predmet.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta "Janus Panonius" u Pečuhu djeluje Katedra za kroatistiku i slavistiku. Hrvatski jezik predaje se i na Katedri za slavensku filologiju na Sveučilištu ELTE u Budimpešti.Također, Katedra za hrvatski jezik i književnost djeluje na Sveučilištu u Sambotelu te na Visokoj učiteljskoj školi u Baji. Na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH u Mađarskoj djeluje i 4 lektorata hrvatskog jezika i književnosti.

 


 

 

 

 

 

 


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati