REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatska manjina u Republici Austriji

    Filip Vesdin, Gradišćanski Hrvat. Autor prve tiskane sanskrtske gramatike. Znanstvenik svjetskog glasa. Otac europske indologije

  • Hrvatska manjina u Republici Austriji

    Klimpuški misal iz 1564.godine smatra se najstarijim jezičnim i pisanim spomenikom gradišćanskih Hrvata.

Hrvatska manjina u Republici Austriji


Gradišćanski Hrvati naselili su područje savezne pokrajine Gradišće još tijekom šesnaestog stoljeća, a nakon Drugog svjetskog rata gradišćanski Hrvati se sve više nastanjuju i u Beču. Očuvana su brojna hrvatska naselja, od kojih su najveća: Željezno (Eisenstadt), Gornja Pulja (Oberpullendorf) i Borta (Oberwart).

Prema procjenama udruga gradišćanskih Hrvata u Republici Austriji ima oko 50 000 gradišćanskih Hrvata. Prema popisu stanovništva, u Republici Austriji iz 2001. godine približno 27 000 stanovnika se izjasnilo gradišćanskim Hrvatima. Ujedno su naveli da je njihov materinski jezik gradišćansko-hrvatski.

Zajednica gradišćanskih Hrvata u Austriji podijeljena je uvjetno na dvije podskupine: gradišćanski Hrvati u saveznoj pokrajini Gradišće (prema procjenama oko 35.000) i gradišćanski Hrvati u Beču (prema procjenama oko 15.000).

 

Zakonom o manjinama iz 1976. godine, Hrvatima je priznat status nacionalne manjine u Republici Austriji, koja svoja manjinska prava mogu ostvarivati isključivo na području savezne pokrajine Gradišće. Do tada, temelj zaštite manjinskih prava gradišćanskih Hrvata potječe iz Državnog ugovora iz 1955., članka 7. Ugovora kojim se Austrija obvezuje na ispunjavanje konkretnih standarada zaštite manjinskih prava gradišćanskih Hrvata i koruških Slovenaca.

Krajem 1980-ih godina, Gradišćanski Hrvati izborili se za službenu uporabu hrvatskog jezika (gradišćansko-hrvatskog) pred upravnim tijelima te na sudu. Kada je riječ o javnoj uporabi, hrvatski jezik se koristi u institucijama hrvatske manjinske zajednice i njihovom međusobnom komuniciranju te na hrvatskim radio i TV emisijama. Republika Hrvatska i Republika Austrija nemaju bilateralni sporazum o zaštiti manjina.

Na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je konstituirajuća sjednica održana u prosincu 2017. godine, a predstavnik hrvatske manjine iz Austrije u ovom 2. sazivu Savjeta su gđa Gabriela Novak-Karall i g. Stanko Horvath.

Danas u Republici Austriji postoji znatan broj institucija gradišćanskih Hrvata kao npr.: Hrvatski centar u Beču, Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata u Trajštofu, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Željezno i Hrvatsko-gradišćansko kulturno društvo u Beču u čijim aktivnostima sudjeluje veći broj članova. Gradišćanski Hrvati u Republici Austriji  imaju 50-ak kulturnih udrugea: folklornih, kazališnih i drugih, od kojih ćemo spomenuti kulturnu zadrugu u Velikom Borištofu pod nazivom KUGA.

Na području Republike Austrije održava se nastava na hrvatskom jeziku u pojedinim školama, a postoji i dvojezična glavna škola u Velikom Borištofu, kao i gimnazija u Borti, dok se nastava hrvatskog jezika provodi na gimnazijama u Gornjoj Pulji i Željeznom. Gradišćanski Hrvati smatraju da ne postoji mogućnost učenja hrvatskog jezika u dovoljnom broju škola što pridonosi opadanju jezične kompetencije mladih naraštaja. 

U Beču i Gradišću djeluju i dječji vrtići gdje se nastoji poboljšati znanje hrvatskog jezika.
Od akademske godine 2017./2018. na
Pedagoškoj visokoj školi Gradišća
u Željeznom može se studirati hrvatski jezik.

Hrvatsko štamparsko društvo u Željeznom izdaje tjednik „Hrvatske novine“, godišnji kalendar te druge različite publikacije. Hrvatski kulturno-dokumentacijski centar tiska školske knjige za potrebe hrvatskih dvojezičnih škola u Gradišću. Hrvatsko kulturno društvo izdaje novine „Hrvatsko glasilo“. Manjinska zajednica gradišćanskih Hrvata ima sve vrste medija: novine, radio i TV emisije u okviru ÖRF-a– studio Željezno i dio radio programa u okviru privatne radio postaje MORA u Srednjem Gradišću.

Gradišćanski Hrvati su uspjeli očuvati svoj identitet upravo zahvaljujući velikim zaslugama Katoličke crkve. Egidije Ivan Živković (njem. Ägidius Johann Zsifkovics), austrijski je biskup i teolog iz zajednice gradišćanskih Hrvata, koji u svomu djelovanju snažno promiče hrvatski identitet.



Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati