REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvati u Bosni i Hercegovini

    Katedrala Srca Isusova u Sarajevu - stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije

  • Hrvati u Bosni i Hercegovini

    Park prirode Hutovo blato foto: Grgo Mikulić

  • Hrvati u Bosni i Hercegovini

    Stećci su neobični, zadivljujući, zagonetni te nedovoljno pojašnjeni svjedoci davno minule prošlosti. Istočna Hercegovina foto: Grgo MIkulić

Hrvati u Bosni i Hercegovini


Status

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma), Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (BiH).                                      

Hrvatski jezik je jedan od tri službena jezika.

Brojčano stanje

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, a prema popisu stanovništva iz 1961.godine,  Hrvati su činili 21,7 % ukupnog broja stanovnika BiH.  

1991.godine, 760 852 stanovnika Bosne i Hercegovine se izjasnilo Hrvatima, što predstavlja 17,4 % od ukupnog broja stanovnika.


Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je u listopadu 2013. godine. Prema preliminarnim rezultatima Popisa, u Bosni i Hercegovini popisane su ukupno 3.791.622 osobe. Službeni podaci o etničkom sastavu stanovništva Bosne i Hercegovine još nisu objavljeni.


Hrvati naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, dijelove istočne Hercegovine te središnju Bosnu i Bosansku Posavinu.


Obrazovanje

Na područjima Bosne i Hercegovine na kojima su Hrvati u većini, organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, koji je utemeljen na Ustavu i zakonima BiH o jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i pravima nacionalnih manjina. Utemeljen je, također, na federalnom Ustavu i županijskom školskom zakonodavstvu.

Nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, u svim vidovima i u cjelini programa promiče jezik, tradiciju, kulturu i duhovnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te se ne može reducirati na programske sadržaje bilo kojega predmeta. Kad je pak riječ o prirodoslovnim predmetima kao što je npr. matematika ili fizika, oni također imaju nacionalno-kulturnu odrednicu. Naime, u hrvatskom narodu postoje znanstvene, povijesne i kulturne činjenice te znamenite osobe koje pripadaju znanstvenoj i kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, a samim tim i pojedinim nastavnim predmetima u školi (R. Bošković, F. Vrančić, A. Mohorovičić, M. Getaldić, S. Penkala, V. Prelog ...), a svoje mjesto nalaze u programima i udžbenicima na hrvatskom jeziku. Navedeni sadržaji su dio nacionalne baštine koja je važna hrvatskom narodu i njegovoj kulturi.

Visoko obrazovanje

U Mostaru je smješteno Sveučilište u Mostaru, jedino hrvatsko sveučilište izvan Republike Hrvatske te jedino od devet sveučilišta u Bosni i Hercegovini, koje svoju nastavu izvodi na  hrvatskom jeziku. Sveučilište u Mostaru ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i Hercegovini, utemeljena 1895. godine. Sredinom XX. stoljeća u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. One su bile počeci današnjega sveučilišta. Mostar je 1977. postao samostalno visoko učilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga rata (1992.–1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

Sveučilište se razvijalo i danas ima deset fakulteta i Likovnu akademiju s ukupno više od 16.000 studenata, s brojnim profesorima i suradnicima. Veliku pomoć Sveučilištu u Mostaru pružaju sveučilišta iz Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske.

Sveučilišta odobravaju rad svojim nastavnicima na Sveučilištu u Mostaru, a Vlada Republike Hrvatske snosi dio troškova takvog aranžmana. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske je osigurala  veliku materijalnu pomoć za razvoj Sveučilišta u Mostaru što omogućava da Sveučilište u Mostaru postiže europske standarde i osposobi se za uspješno uključivanje u bolonjski proces.

Druge obrazovne ustanove
U Bosni i Hercegovini postoji velik broj glazbenih škola (osnovnih i srednjih) kao i javnih škola za posebno obrazovanje (za osobe sa poteškoćama u učenju) koje svoju nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu.                      

U sklopu Sveučilišta u Mostaru djeluju sljedeći znanstvenoistraživački instituti: Ekonomski institut, Institut za građevinarstvo, Institut za hrvatski jezik književnost i povijest, Institut za latinitet, Institut za strojarstvo, Pravni institut, Institut za društvena istraživanja, Institut za istraživanje i razvoj na kršu.        

Hrvatski leksikografski institut BiH objavio je Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine, koja je svojevrsni hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu te prva opća i nacionalna (hrvatska) enciklopedija u BiH.

Zavod za školstvo u Mostaru vodi brigu o predškolskom, osnovnom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Zavod je u tom pogledu i  značajna potpora županijskim ministarstvima obrazovanja. U cijelosti vodi stručne poslove u ostvarenju, razvijanju i promidžbi općeg obrazovanja imajući u vidu posebitosti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Udruge i izdavaštvo
U Bosni i Hercegovini djeluju mnogobrojne hrvatske udruge koje su aktivne u području očuvanja i jačanja hrvatske nacionalne svijesti te promiču hrvatski jezik i kulturu u Bosni i Hercegovini. Ciljevi su im očuvanje i razvijanje hrvatskih kulturnih vrednota, pomaganje učenika i studenata u školovanju te znanstvenom i umjetničkom usavršavanju, jačanje gospodarske situacije, poticanje povratka i ostanka Hrvata kao i prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći za ugrožene.

U okviru izdavačke djelatnosti na hrvatskom jeziku, može se izdvojiti: «Hrvatski glasnik», glasilo Hrvatskog kulturnog društva «Napredak» Župe Soli, Tuzla, «Katolički tjednik» Vrhbosanskog nadbiskupskog ordinarijata Sarajevo, «Osvit»,časopis za književnost, kulturu i društvene teme Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Mostar, «Rama»,glasilo Ramske zajednice i «Hrvatska misao»,časopis za umjetnost i znanost Ogranka Matice hrvatske Sarajevo, List vareških Hrvata "Bobovac".  


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati